
Bliži se kraj godine, svode se računi, dele se nagrade. Skupština Republike Srbije donela je
budžet. Političari zadovoljno ocenjuju godinu iza nas, najavljuju izgradnju, subvencije, kredite, pomoć najugroženijima... Ekonomisti iznose predviđanja i procene za buduću godinu. Iznosi su milionski, neki u dinarima, drugi u evrima. Milionče tamo, milijardica ovamo.
Imamo li predstavu o čemu govore, kakve to veze ima sa običnim, prosečnim stanovnikom Srbije, koji sve preko pet stotina evra zamišlja i računa u evrima? Recimo, mogu da zamislim sto nečega, pa i hiljadu. Sa milionom ide teže, nepojmljivo je sve osim milion dinara - to je nešto više od deset hiljada evra! Vidite kako je lako?
Učimo da brojimo savijajući prstiće. Zatim upoznamo desetice, stotine i hiljade. Slede milioni, milijarde i tada možemo u političare. Ako se ogromni iznosi u dinarima (i evrima*) kojima se u Srbiji gađalo 2009. godine grafički predstave, možda će nam njihovi međusobni odnosi biti jasniji.
Na prvom dijagramu su predstavljeni iznosi najbliži prosečnom čoveku. Na levoj strani se nalaze godišnja plata, školarina za fakultet, „naš” Fiat, luksuzni mobilni telefon ili nesrećni paket Dinkićevih besplatnih akcija (ako vidite mali kvadrat u okviru tog polja - odlično vidite, besplatne su). Na desnoj strani, koja je radi uporednog prikaza umanjena deset puta, nalaze se luksuzni automobili, privlačne nagrade i sredstva za kozmetičke zahvate u našem društvu.

Na drugom dijagramu prikazani iznosi uglavnom izmiču prosečnom sugrađaninu, kako njegovom poimanju - tako i džepu. Bez obzira na svu lepotu i svoje sposobnosti pojedinac ovde skoro nema šta da traži.
Na levoj strani nalazimo polja državne pomoći, skromnih fondova, budžetskih sredstava namenjenih infrastrukturnim projektima, preuzimanja velikih privrednih sistema i... dugova. Na desnoj strani, koja je takođe umanjena deset puta, divimo se monopolističkim imperijama i makroekonomskim kategorijama kao što su budžet, devizna štednja, devizne rezerve, tržišna kapitalizacija preduzeća na domaćoj berzi i... spoljni dug.
Svi podaci su javno dostupni na internetu** i u tom smislu „proverljivi”. Za njihovu tačnost ionako ne odgovaraju niti nadležni organi ni oni
koji su ih objavili. Nadam se da nam je sada sve jasnije. Zar nije?
_____
* U svim proračunima srednji kurs je 93,7 dinara za jedan evro, neka male pretpraznične oscilacije ne pokolebaju veru u stabilan dinar
24.12.2009 Objavljeno pod
Design
prosečna godišnja plata, školarina za fakultet, paket besplatnih akcija, stan, pomoć za gladne, budžet, budžetski deficit, devizna štednja, devizne rezerve, investicioni fondovi, penzijski fondovi, tržišna kapitalizacija, beogradska berza, spoljni dug, dijagram, infographics